Svjetski dan socijalne pravde

Sarajevo

Bosna i Hercegovina je nažalost država u kojoj je društvo je raslojeno na mali broj vrlo bogatih i veliki broj ljudi koji su na ivici ljudskog dostojanstva i egzistencije.

Činjenica da danas 1% najbogatijih ljudi u svijetu ima više novca od ostalih 99% stanovništva je nametnula potrebu ujedinjavanja snaga međunarodne zajednice u iskorjenjivanju siromaštva, osiguravanju jednakih mogućnosti i pristupu blagostanju i pravdi za sve žene i muškarce.

Kao rezultat ukazivanja na socijalnu nepravdu, Generalna skupština Ujedinjenih naroda je u novembru 2007. godine odlučila 20. februar obilježavati kao Svjetski dan socijalne pravde kako bi upozorila čovječanstvo da će opstati jedino ako izgradimo pravedna društva u kojima svi ljudi mogu ravnopravno učestvovati u raspodjeli dobara i razvoju zajednice.

Samo u ovoj godini povećano je za oko dvadesetak posto korisnika javne kuhinje. Socijalne naknade ne omogućuju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, a posebno su ranjive starije osobe koje zbog niskih penzija često ne mogu osigurati osnovne uvjete za dostojanstven život. Većina od skoro 800.000 penzionera prima manje do 400 KM mjesečno, dok najveći broj i zaposlenih ima veoma niska primanja, tek nešto veća od minimalne zarade, te je i njima pomoć države neophodna.

Iako nema novih statističkih podataka o siromaštvu u Bosni i Hercegovini, stav je sociologa i ekonomista da se siromaštvo u našoj zemlji povećalo, pogotovo u posljednjoj godini i po i dvije prosječne plaće odavno su nedovoljne za jednomjesečnu potrošačku korpu.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, svako šesto domaćinstvo u Bosni i Hercegovini je siromašno, 15% građana u apsolutnom je siromaštvu dok je polovina stanovništva na rubu siromaštva. Procjenuje se da četvrtina stanovništva u državi živi ispod granice siromaštva, sa manje od 250 KM mjesečno po članu domaćinstva.Prema istraživanju Evrostata, upoređivanjem evropskih država, naša zemlja je na pretposljednjem mjestu najsiromašnijih zemalja Evrope, a jedina iza je Albanija.

Istovremeno, na drugoj strani Bosna i Hercegovine po podacima iz bankarskog sektora, ima više od 500 milionera i 90 multimilionera.

Država i sistem moraju preuzeti odgovornost za nebrigu o ovim kategorijama stanovništva ODMAH i na svim nivoima vlasti donijeti strategiju socijalnog zbrinjavanja najugroženijeg dijela bosanskohercegovačkog društva.

Strategija bi trebala ponuditi sistematska rješenja kroz sljedeće programe:

- Povećati postojeći iznosi socijalnih davanja kako bi se obezbijedilo zadovoljenje osnovnih potreba korisnika;
- Zapošljavanje u stalni radni odnos, barem jednog člana u porodice gdje niko ne radi,
- izgraditi modele socijalnog stanovanja;
- uvesti subvencionirano korištenje energenata,
- uspostaviti socijalne samoposluge sa niskom maržom i sniženim PDV osnovnih artikala;
- Plaćene knjiga i školskog pribora, prevoza i užine za učenike iz socijalno ugroženih porodica, do okončanja školovanja.

Svi mi imamo odgovornost za stvaranje socijalno pravednog društva u kojem sve osobe imaju jednaka prava i jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala i ravnopravnog učešća u svim aspektima života. Ljudsko dostojanstvo, porodična stabilnost i socijalni mir, ciljevi su kojima je neophodno težiti. Čovjek mora biti na prvom mjestu za društvo socijalne pravde i društvene jednakosti. Borba za to nema alternativu.