Velika transformacija 21. stoljeća - mala država, velika priča!

Ekonomski pogled na Bosnu i Hercegovinu

Društva su više nego ikada suočena sa značajnim društvenim i ekonomskim razvojnim izazovima. Ranjivost ekonomija je sveprisutnija. Živjeti danas u bezperspektivnosti („blatu“, „neizvjesnosti“, ...) ne znači da želimo živjeti u bezperspektivnosti za pet ili deset godina!

Svjesni smo da je transformacija sa planske na tržišnu ekonomiju, sa vertikalnog na horizontalni model demokratije, sa sobom donijela mnoge izazove. Jasno je da tržišna ekonomija ne prepoznaje cjeloživotna radna mjesta, ali ono što je važno spoznati je da prepoznaje cjeloživotno učenje, jer samo na taj način imamo šanse da preživimo u natjecanju sa drugima. Ono što često na površini izgleda kao kriza ograničenih razmjera u stvarnosti predstavlja rađanje jednog novog svijeta u kojem će sve izgledati drugačije. Tim novim svijetom dominirat će zakonitosti informacija, spoznaja, znanja, kompleksnosti i dinamike visokoumreženih sistema. Promjenu paradigme neophodno je prigrliti i krenuti u transformaciju, jer stare strategije rješavanja problema više ne djeluju. Za prevazilaženje ovakvih i sličnih promjena neophodne su promjene u organizacijskim strukturama, načinu i strategijama vođenja, kao i radikalna promjena u načinu razmišljanja.

Postojeći ekonomski model Bosne i Hercegovine dostigao je tačku zaokreta. Neophodno je Bosnu i Hercegovinu kao cjelinu učiniti zdravijom i prosperitetnijom. Da bi se natjecali na sljedećoj razini, na primjer sa ekonomijama zemalja poput Slovenije, Irske, Singapura, Austrije, Hrvatske ili Srbije, bosanskohercegovačka ekonomska filozofija se mora pomjeriti sa prakticiranja zastarjelog modela liderstva—ekonomije traženja pomoći, jadikovanja i argumentacije zemlje jeftine radne snage—na implementaciju novog pragmatičnog i autentičnog liderstva utemeljenog na integritetu, predanosti, profesionalizmu, timskom radu, brizi o drugima, te ekonomiju fokusiranu na inovacije, proizvodnju visoko sofisticiranih proizvoda i usluga, kreiranje lokalnih i globalnih radnih mjesta i snažniju kolaboraciju i povezanost sa ekonomijama susjednih zemalja. Različiti tipovi inovacija mogu imati snažan utjecaj na dugoročan rast i prosperitet što pokazuju primjeri mnogih zemalja.

Imati snažno, autentično liderstvo i primjenjivati najbolje prakse u javnoj administraciji (državnoj službi), školama, biznisu i politici, ključna je pretpostavka za kreiranje prosperiteta za sve i uspjeh Bosne i Hercegovine u natjecanju sa drugima. Veća efikasnost institucija i učinkovitost administracije, bolji ekonomski rezultati, efikasnost biznisa i ulaganje u obrazovnu, putnu, energetsku, komuninacijsku, finansijsku i zdravstvenu infrastrukturu moraju biti visoko na ljestvici prioriteta.

Obrazovanje mora biti bosanskohercegovački ekonomski prioritet broj jedan. Naravno, nije obrazovanje jedini pokretač budućnosti Bosne i Hercegovine, ali dobro obrazovano i trenirano osoblje će mnogo lakše pronaći rješenje u vremenu turbulencija i mnogo manje biti zavisno od javne i strane pomoći. U konačnici, ključ za otvaranje vrata slobode i rušenje granica je obrazovanje.

Na početku treće dekade 21. stoljeća bosanskohercegovački građani konačno trebaju jasnu viziju budućnosti, stabilnost, predvidivost i pouzdanost. Imati tehnologiju, resurse i proizvode je krucijalno, ali nije dovoljno. Ići u školu i obrazovati se esencijalno je, ali nije dovoljno. Šta poslije škole, fakulteta? Zastrašujući odliv talenata i radne snage sa kojim se suočavamo posljednjih nekoliko godina tempirana je demografska bomba za Bosnu i Hercegovinu. Prema podacima Svjetske banke stanovništvo Bosne i Hercegovine se u odnosu na 1990. godinu smanjilo sa 4,4 miliona na 3.3 miliona stanovnika. Za razliku od razvojnih putanja najrazvijenih zemalja svijeta i mogućnosti tih zemalja da privuku potencijalnu radnu snagu, naša zemlja je u opasnosti da postane stara prije nego što postane bogata. Sve starija radna snaga i rastući broj penzionera/umirovljenika u konačnici može značiti sljedeće: pritisak na povećanje plaća; manja produktivnost i veće isplate za penzije. Ovo može voditi ka stvaranju jaza između sume koja se uplaćuje u penzione fondove i onoga što vlade treba da isplate. Ovakav trend je neodrživ i ozbiljna je prijetnja penzionom sistemu.

Naravno, odliv mozgova nije samo problem Bosne i Hercegovine. Od 1987. do 2016., od 4 miliona studenata koji su studirali izvan Kine, samo njih 2.2 miliona se vratilo u zemlju. Međutim, jedan od ključnih prioriteta kineskih lidera bio je vraćanje tih studenata u zemlju, tvrdeći da oni koji studiraju vani imaju širu viziju i oni mogu imati odlučujuću ulogu u razvoju i kreiranju inovacija. Bosna i Hercegovina nema takvu viziju.

Korupcija predstavlja jedan od ključnih izazova za Bosnu i Hercegovinu u uvjeravanju stranih zemalja i njihovih kompanija da je Bosna i Hercegovina sigurna i profitabilna lokacija investiranja. Nevažno je da li se radi o otvorenoj i nepredvidivoj ili prikrivenoj i predvidivoj korupciji, korupcija je ograničavajući faktor većeg prisustva inostranih investitora. Pitate li investitore zašto ne žele ulagati u neku zemlju ili region na vrhu liste će se uvijek naći korupcija. Procjene Međunarodnog monetarnog fonda su da je godišnji trošak korupcije između $1.5 i $2 triliona dolara. Kako eliminirati korupciju? Zašto korupcija opstaje? Prema Transparency International indeksu percepcije korupcije Bosna i Hercegovina je rangirana na 89 mjestu (od 180 zemalja), dok se na primjer Singapur (još jedna mala zemlja) nalazi na 4 mjestu.

Poboljšanje životnog standarda je moguće kroz drastično smanjenje stope nezaposlenosti, sa sadašnjih više od 15 procenata (stopa nezaposlenosti među mladima najveća u Evropi, >50%) na ambicioznih 5 procenata, koristeći pragmatičan a ne dogmatski pristup u definiranju ekonomske politike, drastično mjenjajući odnos prema stranim investitorima i multinacionalnim kompanijima. Ovi posljednji sa sobom donose nove tehnologije, znanja, ekspertizu, tehnike, liderske vještine i što je najvažnije tržište. Najčešća zabluda i stvar koju ne razumijemo je da kada govorimo o tržištu govorimo o kreiranju tržišta. Tržišta nisu nešto što se jednostavno može naći. Tržište je neophodno kreirati.

Politička stabilnost važan je aspekt u implementaciji prioriteta usmjerenih na ekonomski razvoj i kreiranje blagostanja. Udvostručenje osobnog dohotka u narednih 10 godina će biti dodatni cilj i prioritet. Moramo imati ambiciju da u razdoblju od 2020 do 2030 udvostručimo bruto domaći proizvod, sa 19 milijardi US$ na 38 milijardi US$. Bilo bi važno izmjeriti utjecaj i učešće digitalne ekonomije u bruto domaćem proizvodu Bosne i Hercegovine. Bruto domaći proizvod susjednih zemalja u 2018. iznosio je 60 milijardi US$ u Hrvatskoj, dok je Srbija na respektabilnih 50 milijardi US$. Da je promjena moguća i da je prostor za razvoj i rast neograničen, može se vidjeti na primjeru Irske, Singapura i Južne Koreje. U 2018. bruto domaći proizvod Irske iznosio je 380 milijardi US$, Singapura 360 milijardi US$, dok bruto domaći proizvod Južne Koreje prelazi sumu od 1.600 milijardi US$. Sve tri zemlje su se suočavale sa sličnim ili kompleksnijim izazovima od ovih sa kojim se Bosna i Hercegovina danas suočava. Južna Koreja je u periodu 70-ih godina prošlog stoljeća bila užasno siromašna, Singapur se nakon 1965. suočavao sa pitanjem opstanka, dok je Irski bruto domaći proizvod 1980. iznosio 21 milijardu US$. Ti primjeri jasno ukazuju da je preokret moguć i da je za njega potrebna i vizija i volja.

Prošlost ne možemo mijenjati, ali budućnost možemo oblikovati na našu sliku i priliku, i biće onoliko prosperitetna i miroljubiva koliko je mi budemo sposobni osmisliti i uistinu željeti. Uspjeh neće stići na pokretnoj traci neke tvornice. Želimo li biti izvrsni i međunarodno konkurentni i unaprijediti atraktivnost zemlje za buduće ulagače neophodno je implementirati slijedeće projekte:

 

  • Dizanje atraktivnosti privatnog sektora – promjena filozofije sa težnje zaposlenosti u javnom sektoru na težnju zaposlenosti u privatnom sektoru. Sve dok je država najveći poslodavac i dok su primanja u javnoj administraciji i od države kontroliranim preduzećima veća od primanja u privatnom sektoru teško je očekivati usporavanje odlaska stanovništva iz Bosne i Hercegovine. Fokus treba biti na inovacije usmjerene na kreiranje tržišta, proizvodnju visoko-sofisticiranih proizvoda i usluga, unapređenje pregovaračkih i liderskih vještina formuliranjem četverogodišnjeg/osmogodišnjeg programa transformacije i privlačenja stranih investicija uz davanje određenih poticaja. Jasno opredjeljenje za ključne partnere u budućnosti (USA, EU, Njemačka, Italija, Austrija, Francuska) slijedeći je korak, jer bez toga nećemo moći ići naprijed. Sa Kinom, Rusijom i Turskom također treba ozbiljno razvijati partnerske odnose.
  • Učinkovitost bosanskohercegovačke administracije i efikasnost institucija - Prema izvještaju Svjetske banke Bosna i Hercegovina se ne može pohvaliti efikasnošću i učinkovitosti institucija. Pokazatelji za Bosnu i Hercegovinu su zabrinjavajući. U 2002. godini na ljestvici od -2,5 do 2,5 (veća vrijednost implicira veću učinkovitost) Bosna i Hercegovina je u izvještaju bila pozicionirana na -0,96, dok je u 2018. porasla na -0,62. Usporedbe radi, Singapur je u 2018. na ljestvici sa 2,23, Irska sa 1,42, , Slovenija 1,13 i Kosovo sa -0,43. Učinkovita javna administracija je moguća kroz implementaciju digitalne javne uprave kao i prilagođenih i na mjeru oblikovanih programa nadgradnje kao na primjer „Leadership for Milennials“ i jačanje liderskih vještina zaposlenika u državnoj službi na svim razinama. U tu svrhu neohodno je digitalizirati sve moguće funkcije javne uprave i odnosa sa građanima, kao i implementirati alate za aktivno praćenje godišnjeg učinka svakog uposlenika u javnoj administraciji, a u cilju unapređenja organizacijskih i funkcionalnih odjela i osobnog učinka uposlenika.
  • Učenje od najboljih – Želimo slušati, a ne pričati. Cilj nije kopirati i slijepo pratiti šta drugi rade već se fokusirati na nešto drugačije što može kreirati vrijednost za zemlju. Lekcije naučene od drugih važan su putokaz u određivanju pravaca za Bosnu i Hercegovinu. Organizirati susrete sa ključnim donosiocima odluka iz politike, direktorima, predsjednicima uprava stranih kompanija američkih, njemačkih, italijanskih, austrijskih i drugih, a ne sa onima koji daju pomoć. Saznati šta je stvarno važno evropskim i američkim kompanijama da bi više ulagale u Bosnu i Hercegovinu (kreiranje tržišta, dobro educirana i pouzdana radna snaga ili nešto što ne znamo) i to podijeliti sa javnosti. Istovremeno, kroz organiziranje različitih događaja u zemlji i inozemstvu/inostranstvu uvjeriti strane zemlje i njihove kompanije da je Bosna i Hercegovina sigurna, pouzdana i profitabilna lokacija investiranja.
  • Program 50 globalnih talenata kao poticaj za vraćanje onih najboljih u Bosnu i Hercegovinu. Obezbjeđenje preferencijalnog statusa u smislu rješavanja evropskih uslova za rad, stambenog pitanja, obrazovanja za porodicu i drugih poticaja istraživačima i naučnicima je ključ njihovog povratka. Finansijska podrška važan je aspekt ovog programa.
  • Inicijativa 5000 mogućnosti - Inicijativa stvaranja koalicije kompanija u cilju davanja mogućnosti za zaposlenje za minimalno 5.000 mladih u narednih pet godina, starosti između 16 i 24 godine: za one koji su van škole i ne rade; za mlade koji nisu povezani sa lokalnom ekonomijom; zapošljavanje, zadržavanje i unaprijeđenje vještina mladih; zajedničko djelovanje poslodavaca, javnog sektora i nevladinih organizacija u cilju povezivanja mladih sa poslodavcima; izgradnja i jačanje veza između poslodavaca i lokalnog sistema zapošljavanja; povezivanje poslodavaca sa talentima i širenje poruke o potencijalu mladih.
  • Djevojke i žene za promjene – Investiranje u izgradnju vještina kako bi se nosili sa tehnološkim promjenama i starenjem stanovništva. Programi usmjereni na osnaživanje i ohrabrivanje djevojaka i žena za veću uključenost i zastupljenost u upravljačkim strukturama. Investiranje u umrežavanje sa organizacijama širom svijeta (WAKE, Techbridge, AKILAH, MentoringStandard, TechWomen) i slanje najboljih stručnjaka i službenika u obilazak i utvrđivanja načina alociranja resursa, određivanju prioriteta i definiranju procesa u relevantnim centrima i organizacijama u drugim zemljama; pozivanje međunarodno poznatih stručnjaka u Bosnu i Hercegovinu da daju svoja profesionalna mišljenja i prijedloge; formuliranje i prilagodba planova specifičnim potrebama Bosne i Hercegovine.

Uz značajno unapređenje efikasnosti institucija i učinkovitosti javne administracije, donošenja i implementacije zakona u borbi protiv korupcije i angažiranje dovoljnog broja službenika u skladu sa najboljim praksama  i standardima - 1:15.000 stanovnika ili izdvajanje po glavi stanovnika 3,5 US$, zatim izdvajanje 100 miliona KM u istraživanje i razvoj u prvoj godini i tako u narednih 10 godina, unapređenje i dovoljno brza implementacija projekata vezanih za ulaganje u izgradnju digitalne infrastrukture, uz već postojeće prednosti lokacije investiranja, visoke kvalitete proizvoda i produktivnosti na visokoj razini, Bosna i Hercegovina će u 2030. godini biti Singapur na tlu Evrope.