Vratimo djeci dostojanstvo - ne izlažimo ih vršnjačkom nasilju
Sarajevo
Prema Konvenciji o pravima djeteta (usvojenoj na Generalnoj skupštini UN, novembar, 1989. godine), svako dijete ima pravo na privatnost, ali nerijetko u životu djece ne prepoznajemo situacije koje zahtijevaju zaštitu privatnosti.
Danas, kada obilježavamo Međunarodni dan prevencije vršnjačkog nasilja, edukatori se trebaju zapitati koliko tome i sami doprinose. Javno vaganje pred ostalim učenicima u školi svakako je jedna delikatna situacija koja zaslužuje posebno razmatranje.
Naime, u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini periodično se obavlja"mjerenje težine i visine" djece u cilju praćenja pravilnog razvoja svakog djeteta, a pri tom svi učenici iz razreda promatraju vaganje i mjerenje visine svakog učenika.
Nameće se pitanje da li praćenje pravilnog fizičkog razvoja djeteta može ugroziti njegovo psihičko stanje. Bilo da je riječ o osnovnoj ili srednjoj školi, nekim učenicima vaganje u prisustvu vršnjaka izaziva stres, sram i povod za diskriminaciju. Brojne studije koje se bave morfometrijskom analizom kod čovjeka, pokazale su da to predstavlja iznimno ponižavajući događaj za mlade koji tek izgrađuju pozitivan odnos prema vlastitom tijelu.
Česta je pojava da se mlade osobe ne osjećaju ugodno u svome tijelu u vrijeme puberteta i adolescencije, perioda njihovog intenzivnoga fizičkog razvoja. Mnogi u tom razdoblju pate jer su nezadovoljni svojim izgledom, upoređuju se s nametnutim trendom tj. "uzorkom" lijepog izgleda koji se plasira putem medija. Stoga vaganje u prisustvu vršnjaka za neke od njih može biti dodatni, ozbiljan izvor stresa, te povod za osjećaj neugode i diskriminacije.
Ova situacija omogućava stigmatizaciju različitosti, međusobno upoređivanje i vršnjački pritisak na djecu i mlade u razvoju. Nerijetko, pojedini učenici poslije ovako nespretno organiziranih mjerenja tjelesne težine i visine dobiju trajne nadimke zbog kojih trpe emotivnu bol. Tako škola, kao mjesto učenja i druženja, za njih postaje mjesto verbalnog, sociološkog, psihološkog, a nerijetko i digitalnog nasilja.
Zbog toga apelujemo da, pri redovnom prikupljanju podataka važnih za praćenje zdravstvenoga stanja učenika u školi, u cilju poštovanja privatnosti svakog djeteta, nužno je omogući individualno vaganje. Na taj način ostvarujemo zaštitu njegovog dostojanstva. Sve mjere koje se poduzimaju u doba školovanja moraju omogućiti djeci i omladini da mirnije prođu kroz osjetljive godine odrastanja u kojima se tek izgrađuje pozitivan odnos prema vlastitome tijelu.
Škola treba da bude mjesto gdje će dijete i roditelji dobiti podršku oboljelima od poremećaja hranjenja, mjesto gdje se provode preventivni programi, educira javnost, te konsultuju nutricisti i provode radionice u cilju prevencije i liječenja oboljelih od anoreksije, bulimije i nespecifičnog poremećaja hranjenja.
Jedan od ciljeva školovanja je razvijanje samopouzdanja djeteta, te se moraju izbjegavati situacije da se zbog nespretno organiziranih aktivnosti dijete osjeća loše jer se izlaže ismijavanju, vrijeđanju i drugim oblicima vršnjačkog nasilja. Svako dijete ima pravo na zaštitu od svih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, a ne postoji nijedan razlog zbog kojeg se može pravdati izostanak reakcije odraslih u preduzimanju mjera u zaštiti djeteta.