Saopćenje Ekspertnog savjeta za zdravstvo i Ekspertnog savjeta za obrazovanje

img

Sarajevo

Platforma za progres

Kome (direktna ciljna grupa):

Ministarstva zdravstva svih nivoa (kantonalna, entitetska, BD;  državna/

Ministarstvo civilnih poslova, odjel za zdravstvo)

Ministarstvo obrazovanja svih nivoa (kantonalna, entitetska, BD;  državna/

Ministarstvo civilnih poslova, odjel za obrazovanje)

Indirektna cilja grupa: Profesori/učitelji/studenti/učenici/svi roditelji

Cilj: Koordinirana aktivnost na relaciji Ministarstva – odgojne ustanove, škole, fakulteti...

 

Problem

Neosporno je da je pandemija Covid - 19, za proteklu godinu dana postala način života. Pandemija je dovela do dramatičnog, svakodnevnog gubitka ljudskih života širom svijeta i predstavlja jedan od najvećih izazova javnog zdravstva i ekonomije u svijetu. Pad kvaliteta života u domenu socijalnih, ekonomskih, zdravstvenih uslova i poremećaj na svim nivoima, uzrokovan pandemijom je više nego devastirajući: milioni ljudi su na granici ekstremnog siromaštva, gubitka poslova i domova. Ni Bosna i Hercegovina (BiH) nije izuzetak. Od sredine prošle godine BiH bilježi kontinuiran, linearan porast kako broja zaraženih, tako i broja umrlih i to ne samo visoko rizičnih skupina nego i osoba srednje životne dobi, pa čak i djece. Nažalost, za razliku od zemalja regije, Evrope i svijeta, odgovorni u Bosni i Hercegovini, prije svega, vlada na svim nivoima, nisu dovoljno, ni odgovorno, ni ozbiljno shvatili pandemiju, niti su svojim građanima obezbijedili uslove liječenja, života i rada u vrijeme pandemije. Pandemija Covid-19 nije samo stanje ugroženosti zdravlja, nedostatka vakcina, nedovoljnih bolničkih kapaciteta i opreme, Covid-19 je devastacija života i rada u cijelosti koji ostavlja ozbiljne posljedice i kod zdrave populacije, odnosno osoba bez Covid infekcije.

Posljedice problema

Borba protiv Covid-19 pandemije je kompleksna, zahtijeva odlučnost države, korištenje svih raspoloživih resursa i kapaciteta. Nažalost uzlazna, linearna kriva oboljelih i umrlih svih ovih mjeseci, direktni je pokazatelj neefikasnosti i aljkavosti države.  Nakon obaveznog nošenja maski, fizičke i socijalne distance, upornog testiranja stanovništva, primarna prevencija odnosno imunizacija je u ovom trenutku imperativ i korak broj jedan u borbi protiv Covid-19.

Nažalost, nedovoljno ozbiljan odnos svih nivoa vlasti u svim bitnim segmentima borbe sa pandemijom rezultiralo je u poražavajućoj statistici po kojoj je Bosna i Hercegovina (https://www.statista.com/statistics/1104709/coronavirus-deaths-worldwide-per-million-inhabitants/) u top 13 zemalja u svijetu po apsolutnom broju novih slučajeva i broju smrtnih ishoda na milion stanovnika. Ni tako jasni pokazatelji, kao ni činjenica da su sve adultne dobne skupine jednako pogođene i sa jednakim rizikom, nisu utjecale na vlast u BiH bilo kog nivoa, da borbu sa pandemijom prepusti struci, umjesto što je vodi interes politike. I dok u državi, zbog nedosljednosti vlasti, stranačke politike i interesa, blokiranja struke, sve predstavlja problem (od nabavke vakcina, zaštitne opreme, respiratora... do organizacije imunizacije), zdravstveni radnici, na prvoj liniji fronta vode bitku za svaki život. A kako, samo oni znaju.

Rješenje problema

Imunizacija, kao primarna prevencija je zaslužna za brojne visoko zarazne, infektivne bolesti koje su u prošlosti odnosile živote, a koje su danas gotovo iskorijenjene. Zahvaljujući imunizaciji ni sezonske gripe više ne ugrožavaju u značajnoj mjeri visoko rizične skupine pacijenata. Učinak vakcina je neupitan i stoga u ovom trenutku predstavlja najjače oružje u borbi protiv Covid-19 (https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/70/wr/mm7043e2.htm). Premda ne uvijek popularne u narodu, često zbog nedovoljne informisanosti ili neadekvatnih informacija, straha od nepoznatog (kakva je vakcina, šta nosi, na šta utječe, ko smije primiti vakcinu), kao i snažnog utjecaja i (dez)informacija protivnika vakcina, nedvojebeno je da u ovom trenutku benefit vakcine u spašavanju života i teških posljedica Covid-19, prevazilazi sva negativna predviđanja onih koji su protiv. Sve tehnologije nastanka različitih Covid-19 vakcina su poznate, izučavane dugi niz godina i korištene u liječenju brojnih drugih infektivnih bolesti bez značajnijih posljedica. Tuberkuloza, hepatitis, difterija, tetanus, samo su neke od infektivnih bolesti koje danas, zahvaljujući vakcini više ne predstavljaju pošast modernog doba. Poput svojih prethodnica i Covid-19 vakcine su sigurne za primjenu, pružaju visok procenat zaštite od primo infekcije, umanjuju stopu smrtnosti i nemaju značajnijih nepovoljnih nus-efekata (https://idpjournal.biomedcentral.com/articles/10.1186/s40249-021-00915-3) stoga bi primjena vakcina za Covid-19 trebala biti imperativ.

U cilju zaustavljanja širenja infekcije i povećanja brige za stanovništvo svih dobnih skupina, neophodno je mjere prevencije primijeniti sad i odmah, bez izlika i zastoja sa posebnim akcentom na promociji vakcinacije. Zahvaljujući interesima politike prije svega, BiH uglavnom nema dovoljan broj vakcina i raspolaže vakcinama iz donacija drugih zemalja i EU. Još je tragičnija činjenica da zbog nedostatka adekvatne organizacije, nedovoljnog broja i/ili neadekvatne okalizacije punktova, za BiH značajan dio doniranih vakcina propadne. Rezultat svega toga je da je procenat imuniziranih u BiH neprihvatljivo nizak, svega 24% vakcinisanih sa obje doze (https://ourworldindata.org/covid-vaccinations) i samim tim u vrhu zemalja sa  najvećim brojem novozaraženih i umrlih na milion stanovnika.

Premda je dio građanstva svoju dozu vakcine dobio u susjednim zemljama, prioritet treba da bude organizacija imunizacije u državi, pri čemu struka, a ne politika, treba da bude ona snaga koja treba da vodi ovu bitku. U cilju poboljšanja prije svega same organizacije imunizacije, pa time i iskorištenja donacija i vakcina neophodno je:

  1. Intenzivirati promociju svih načina prevencije, a prije svega imunizacije u svim dobnim skupinama.
  2. Imunizacija mora biti intenzivirana, forsirana, na dobrovoljnoj osnovi i u skladu sa propisanim preporukama.
  3. Imunizacija se mora sprovoditi planski u vremenu i prostoru uz maksimalnu dostupnost građanstvu. Organizirati imunizaciju po punktovima datumski i vremenski za škole, fakultete, kompanije uz prethodnu pripremu spiskova osoba (osobe sa napunjenih 18 godina i starije) prijavljenih za imunizaciju za bilo koju dozu. Na taj način se postiže maksimalna efektivnost i efikasnost u podizanju procenta imuniziranih, kontroli same imunizacije i iskorištenju vakcina.
  4. Obezbijediti sve potrebne informacije i podatke neophodne za obezbjeđivanje jedinstvenog QR coda za BiH kao i Covid pasoša.
  5. Intenzivirati sprovođenje mjera kretanja nevakcinisanih u cilju prevencije širenja infekcije i ugrožavanja prava na zdravlje i život svih, i vakcinisanih i drugih, nevakcinisanih (osoba sa urođenim ili stečenim poremećajem imuniteta; ili specifičnim oboljenjima), s obzirom da najveći broj (90%) trenutno hospitaliziranih i onih na respiratoru čine nevakcinisane osobe.

 

Ekspertni savjet za zdravstvo i Ekspertni savjet za obrazovanje Platforme za progres.