STAV Platforme za progres u pogledu Prijedloga Odluke o povećanju plata zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine
Savjet ministara Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 08.02.2021. godine razmatrao je Nacrt budžeta i međunarodnih obaveza. Bosne i Hercegovine
U okviru ove tačke razmatran je i Prijedlog Odluke o visini osnovice za obračun plata zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine za 2021. godinu.
Iako u samom Saopštenju sa održane sjednice predstavljene na zvaničnoj web stranici nisu predstavljeni detalji, tek po slušanju audio snimka sa održane press konferencije javnost je u mogućnosti da sazna više detalja o planiranim mjerama Savjeta ministara što sugeriše na nedovoljno transparentan rad aktuelnog saziva Savjeta ministara i sklonost prikrivanju činjenica.
Naime, prema riječima Ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine planirano je povećanje osnovice za obračun plata zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine za 4,5% što će uticati na povećanje rashoda za bruto plate i naknade za 2021. godinu. Takođe, Ministar je ovu mjeru pravdao da zapravo ona predstavlja vraćanje visine osnovice koja je vrijedila do 2012. godine. Podsjećamo javnost Bosne i Hercegovine da je mjera smanjenja visine osnovice za obračun plata zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine bila posljedica smanjenih javnih prihoda uzrokovanih globalnom finansijsko-ekonomskom krizom koja je konačno uticala na smanjenje ekonomske aktivnosti i konsolidovanih javnih prihoda Bosne i Hercegovine. Dodatno, neto ekonomski efekti planiranog punopravnog pridruživanja Hrvatske Evropskoj uniji polovinom 2013. godine procijenjeni su da će biti negativni po javne prihode Bosne i Hercegovine.
Ekspertni savjet za privredu kao i Ekspertni savjet za finansije i trezor Platforme za progres smatra ovu mjeru potpuno neprimjerenom u ovom momentu iz više razloga. Prvi je taj što je evidentno da je došlo do ozbiljnog smanjenja ekonomske aktivnosti tokom 2020. godine što se odrazilo i na ukupan nivo javnih prihoda svih upravnih nivoa u Bosni i Hercegovini uzrokovanih globalnom pandemijom Corona virusa. Trenutno nema nagovještaja da će doći do ozbiljnog povratka ekonomske aktivnosti i primarno međunarodne trgovinske razmjene na predpandemijski nivo. Opterećivati ograničene budžete dodatnih rashodima za plate zapravo povlači za sobom istiskivanje mogućnosti dodatne pomoći privredi i domaćinstvima u uslovima smanjenih prihoda, a posebno sposobnosti investiranja u prioritetne infrastrukturne programe. Posmatrano sa prihodovne strane, povećanje obaveza po ovom osnovu uz zadržavanje ostalih obaveza znači povećanje zahvatanja iz sektora privrede i domaćinstava kako bi se finansirale plate u predimenzioniranom i loše upravljanom javnom sektoru, kao i povećanoj potrebi za dugoročnim i kratkoročnim zaduživanjem kako bi se finansirale tekuće obaveze.
Činjenica je da su empirijska istraživanja pokazala da povećanje potrošnje, posebno privatne potrošnje, pozitivno utiče na rast bruto domaćeg proizvoda. Ali povećenje privatne potrošnje ne mora nužno dolaziti iz javnog sektora. Savjet ministara je odgovoran za cjelokupan ekonomski i društveni sistem Bosne i Hercegovine u skladu sa svojim nadležnostima, a ne samo na javni sektor na nivou institucija Bosne i Hercegovine. Ovo je posebno važno ako se uzme u obzir činjenica višedecenijske neuravnoteženosti visine plata između javnog i privatnog sektora koja vremenom postaje sve izraženija. Upravo ova dodatna sredstva za povećanje plata zaposlenih u javnom sektoru mogu se preusmjeriti za smanjenje poreskih i finansijskih pritisaka na privatni, posebno prozvodni sektor kako bi se stvorila mogućnost za povećanje plata zaposlenih i smanjila neravnoteža spram javnog sektora. Notorna je činjenica da politika vrši zapošljavanje u javnom sektoru tj. da ne postoji distinkcija između politike i javne uprave što predstavlja zloupotrebu javnih funkcija i ovlaštenja koja pogoduju vladajućim političkim strankama, a na štetu države Bosne i Hercegovine i njenih građana. U prilog tome ide i neusvajanje odluke o posebnim zaštitnim mjerama privremenog karatkera na uvoz određenih roba životinjskog porijekla iz EU što bi blagotvorno uticalo na domaće proizvođače, ali i na nivo opšteg zdravlja naših građana.