NE znači NE
Tim za komunikacije i marketing u saradnji s Ekspertnim savjetom za ljudska prava i Mladima Platforme je započeo kampanju kojom podržavamo sve one koje su žrtve bilo kakvog oblika nasilja.
Ističemo da oštro i beskompromisno osuđujemo nereagiranje na ispovijesti žrtava, kako od strane akademskih zajednica, tako i od strane državnih institucija koje su nadležne da ispitaju mnogobrojne ispovijesti iz Bosne i Hercegovine.
Seksualno uznemiravanje i silovanje je normirano zakonodavnim aktima Bosne i Hercegovine, odnosno normirano je Krivičnim zakonom FBIH i RS, ali i državnim Zakonom o ravnopravnosti polova BiH, te na osnovu toga tražimo da se navedeni zakonski akti direktno i objektivno primjene na novonastalu situaciju.
Uznemiravanje na osnovu spola i seksualno uznemiravanje su definirani zakonima Bosne i Hercegovine. Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, „Seksualno uznemiravanje je svaki neželjeni oblik verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja spolne prirode kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe ili grupe osoba, ili kojim se postiže takav učinak, naročito kad to ponašanje stvara zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.“
Istraživanje OSCE-a iz 2019. godine ukazuje na to da manje od polovine žena u BiH (48%) je iskusilo neki oblik nasilja, uključujući i nasilje od strane intimnog partnera, nepartnera, uhođenje ili seksualno uznemiravanje, od svoje petnaeste godine. Tačnije rečeno, skoro četiri od deset žena (38%) izjavile su da su iskusile psihičko, fizičko ili seksualno nasilje od petnaeste godine od strane partnera ili nepartnera (FBiH: 36%, RS: 39%). Jedna od sedam žena (14%) kaže da je iskusila psihičko ili seksualno nasilje od petnaeste godine od strane partnera ili nepartnera.
Kada govorimo o počiniteljima, broj je prijavljenih slučajeva najviši kod nasilja od strane bivšeg partnera, pri čemu 11% žena koje su imale bivšeg partnera kaže da je iskusilo jedan ili više oblika ovakvog nasilja, u usporedbi sa 6% žena koje kažu da su iskusile fizičko ili seksualno nasilje od strane sadašnjeg partnera, i 8% svih žena koje kažu da su iskusile nasilje od strane nepartnera. Ove su brojke iste u oba entiteta. Od petnaeste godine života, 28% žena navodi da su iskusile seksualno uznemiravanje (RS: 31%; FBiH: 26%), dok je 10% žena doživjelo seksualno uznemiravanje u razdoblju od 12 mjeseci prije istraživanja (RS: 14%, FBiH: 9%). Uhođenje je iskusila jedna od dvadeset ispitanih žena (5% u oba entiteta).
Navedeni podaci su poražavajući, kada uzmemo u obzir da veliki broj žena ne prijavljuje seksualno nasilje ili bilo koji drugi oblik nasilja, zbog traume ili društvene stigme, obzirom da veliki broj žena koje prijave nasilje susreću se sa stigmom, te dodatnom diskriminacijom.