Platforma za progres čestita svim antifašistima Dan pobjede nad fašizmom i jednoumljem

9.maj

Danas se u Evropi obilježava Dan pobjede nad fašizmom, u znak sjećanja na pobjedu antifašista 1945. godine u Drugom svjetskom ratu. Obilježava se i Dan Evrope kao podsjećanje na početak stvaranja Evropske unije.

Današnji dan je pun simbolike i velikih jubileja. Slavimo 75 godina od završetka Drugog svjetskog rata i 70 godina od rađanja ideje jedinstvene i ujedinjene Evrope.

Ove godine, dva značajna praznika obilježavamo sa novim izazovom - korona virusom - očekujemo pobjedu i nad ovom pošasti koja odnosi mnoge živote širom svijeta.

Pobjedom nad fašizmom, započela je nova era na starom kontinentu. Naučili smo kako su se dojučerašnji neprijatelji, Francuska i Njemačka, nakon samo 5 godina, odlučili da zajednički pokrenu i zajednički upravljaju industrijama uglja i čelika, kako se rat u Evropi nikada ne bi ponovio. Na tim temeljima, stvorena je Evropska unija kakvu danas poznajemo.

U mnogim zemljama, i nakon više od sedam decenija, osjeća se dah fašizma. Revizija historije i dalje traje, slave se zločinci umjesto pobjednika, propituju se uloge, biraju se strane.

U svemu tome, historijski podaci su nepobitni i svaki pokušaj mijenjanja historije, osuđen je na propast.

Danas slavimo pobjedu, slavimo ujedinjenje, ali i podsjećamo na žrtve fašizma, čiji smo preci.

Od ustaša nazivan sabirnim i radnim logorom, koncentracioni logor Jasenovac, s logorima u Bročicama, Krapju, Jasenovcu u Republici Hrvatskoj te Staroj Gradiški u Bosni i Hercegovini, brojnim logorskim ekonomijama u prisilno raseljenim selima te mnogobrojnim stratištima na obje obale rijeka Save i Une, avgusta  1941. do 22. aprila 1945. godine bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti, a na osnovu takozvanih „rasnih“ i sličnih fašističkih zakona Nezavisne Države Hrvatske.

Prema podacima Spomen područja „Jasenovac“ koji su javno dostupni[1], do marta 2013. godine utvrđena su imena, prezimena, datumi rođenja i ubistva, te etnička pripadnost za 83.145 žrtava. U KCL Jasenovac ubijeno je najmanje 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Prema istome izvoru, najveći broj do sada utvrđenih žrtava su Srbi ( 47627, od čega  12683 djece, 13206 žena i 21738 muškaraca), Romi (16173, od čega 5608 djece, 4877 žena i 5688 muškaraca), Jevreji (ukupno 13116, od čega 1601 djece, 3753 žena i  7762 muškaraca), Hrvati (4255, od čega 140 djece, 1249 žena i 2866 muškaraca), Muslimani – kojima je, uglavnom bošnjačka, etnička pripadnost u vrijeme kada su ubijeni (1128, od čega 52 djece,  179 žena  i 897 muškaraca), Slovenci (266), Česi (114), Slovaci (106), Ukrajinci (64), Crnogorci (44), Mađari (27), Italijani (19), Rusi (18), Rusini (10), Nijemci (10), Poljaci 9, Albanci, Austrijanci, Gruzijci i Rumuni (po 1), te žrtve nepoznate narodnosti (155).

Neupitno je da je ovo bio logor smrti u službi historijski poražene fašističke ideologije.

Stradanja ljudskosti i humanosti, ne bi trebala biti podložna političkoj manipulaciji, te bačena u zaborav, iako je bitno da utvrdimo ko je stradao, odnosno ko je bio koje vjere, nacije ili rase.

Svaka žrtva fašističkog bezumlja, uključujući svaku žrtvu KCL Jasenovac imala je svoje ime i prezime i bila je nečije dijete, majka, otac, djed, nena, sestra ili brat. Žrtava fašizma i svake vrste jednoumlja moramo se sjećati i tražiti pravdu za njih jer one pravdu nisu mogle ni tražiti ni dočekati.

Sjećajući se svih nevinih žrtava fašizma, Platforma za progres osuđuje svaku vrstu fašizma, jednoumlja i neslobode.

 

 

[1] Spomen područje “Jasenovac” – Poimenični popis žrtava KCL Jasenovac od 1941. do 1945. godine, http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284