AEROZAGAĐENJE I UTJECAJ NA ZDRAVLJE: (ne)sagledivi aspekti i posljedice

img

Mišljenje ekspertnog tima za okoliš Platforme za progres

Problem

Trajna zagađenost, loš i nezdrav vazduh u velikim dijelovima BiH, najočitiji u zimskim mjesecima, posljedica je višedecenijskog zanemarivanja i degradiranja životne sredine i uslova života građana od strane vlasti na svim nivoima. Loše i neodržive ekonomske i energetske politike zasnovane na forsiranju fosilnih goriva, opšte i energetsko siromaštvo, degradacija šuma i voda, uništavanje zelenih površina u urbanim sredinama i razvoj u funkciji investitora a ne građana, uz nepoštivanje osnovnih postulata savremenog pristupa urbanizmu, projektovanju i izgradnji stambenih, privrednih i infrastrukturih objekata osnovni su uzroci zbog kojih je BiH crna rupa na karti Evrope po pitanju energetske tranzicije, zaštite životne sredine i održivog razvoja.

Neodrživo stanje koje se u posljednje vrijeme manifestuje u velikom broju bosansko-hercegovačkih opština i gradova kroz ekstremno visok i opasan nivo zagađenja vazduha, koji predstavlja ozbiljan atak na zdravlje svih građana, zahtijeva hitno i neodložno poduzimanje svih vrsta mjera i aktivnosti kako bi se postojeće stanje u dogledno vrijeme promijenilo.

Aerozagađenje predstavlja globalni zdravstveni problem koji uzrokuje milione smrtnih ishoda godišnje širom svijeta. Danas je u slučaju najčešćih i najvećih aerozagađivača uglavnom poznat sastav čestica (organske ili anorganske), njihova veličina i shodno tome moguća ciljna tkiva i organi na koje djeluju. Ovo se ispoljava putem akutnih dešavanja poput respiratornih infekcija i obstruktivnih stanja, do kasnih posljedica kontinuirane izloženosti sa kumulativnim efektom poput astme, karcinoma, te utjecaja na kardiovaskularni sistem. Uprkos brojnim protektivnim mehanizmima respiratornog sistema, čestice aerozagađenja su sposobne da se akumuliraju ili prođu do pluća (vrlo sitne čak i udaljenih tkiva poput jetre ili placente u trudnoći) bez obzira na veličinu ili porijeklo. Izloženost u prenatanlnoj ili perinatalnoj dobi, te u ranom djetinjstvu, ima ozbiljan utjecaj na zdravlje kasnije u životu. Akutne respiratorne infekcije (upale pluća i disajnih puteva) u vrlo ranoj životnoj dobi, posebno u velikim gradovima, su posljedica vrlo visokog procenta aerozagadjenja, sa skoro 1/3 posljedičnih smrtnih ishoda kod djece u dobi do 5 godina.

Čestice koje uzrokuju zagađenje u zapadnom Balkanu nastaju kao produkti proizvodnje energije (22%), poljoprivrede (19%), sagorijevanja u domaćinstvima (16%) i prijevoza (7%). Baza podataka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuje da 97% gradova u zemljama u razvoju ima loš kvalitet zraka, jer vlade ovih zemalja nemaju jasan plan za održivu proizvodnju i čistu energiju, s obzirom na to da su obnovljivi resursi skuplji od jeftinih fosilnih goriva poput uglja.

2013.godine, Internacionalna agencija za istraživanje raka (IARC) je zvanično potvrdila da vanjsko aerozagađnje uzrokuje rak, dok je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala zagađenje zraka kao prvi uzrok raka kod ljudi. Statistički, epidemiološki i eksperimentalni pokazatelji brojnih studija su pokazali da postoji direktna veza i posljedica aerozagađenja i genotoksičnosti (oštećenja DNA), te nastanka raka pluća i leukemije. Rak pluća je vodeći po učestalosti malignom kod muškaraca u svijetu, i među prva tri u ženskoj populaciji. Prema statističkim podacima (2018.godine) Svjetske agencije za istraživanje raka i Američkog instituta za istraživaanje raka, Bosna i Hercegovina je po učestalosti raka pluća na 13. mjestu u svijetu (36.1), a po učestalosti kod muškaraca na 6. mjestu u svijetu (62.4/100.000 muškaraca).

Nadalje, po pitanju zaštite životne sredine i ishrane ljudi, u vodenim ekosistemima koji imaju nedostatak azota može doći do porasta biljaka i algi zbog kiselih taloga nastalih otpuštanjem azotnih oksida, što može iscrpiti resurse kisika potrebne drugim akvatičnim organizmima i smanjiti njihov broj. Ribe u prirodnom okruženju mogu akumulirati višestruko veću koncentraciju otrovnih hemikalija u odnosu na okolnu vodu. Iako je riba u ishrani zdrava, problem vezan uz često konzumiranje ribe je rizik izlaganja otrovnim hemikalijama ukoliko potiče iz zagađenih rijeka. Sistematične ekotoksikološke studije na akvatičnim životinjama u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu rađene. Efekti lošeg kvaliteta zraka uzrokuju zdravstvene probleme i kod domaćih životinja, a to može  posredno utjecati na zdravlje ljudi. Taloženje čestica industrijskog porijekla na pašnjacima ili u rijekama može rezultirati toksičnim reziduama u mesu, mlijeku ili jajima bez toga da životinje od kojih potiču pokazuju kliničke simptome. Problemi s visokim udjelom dioksina u kravljem mlijeku su primjeri zagađenja trave na pašnjacima zbog naslaga dima od industrijskih aktivnosti.

Rješenja

Industrijsko zagađenje moguće je riješiti uvođenjem posebnih i drakonskih taksi na emisije štetnih gasova i čestica, uz istovremeno stimulisanje privrednih subjekata da smanje stepen zagađivanja, povećaju energetsku efikasnost i pređu na alternativne izvore energije, što bi se djelimično finansiralo iz sredstava prikupljenih od pomenute takse.

Individualna ložišta predstavljaju jedan od osnovnih izvora zagađenja u zimskim mjesecima. Problem zagađenja iz individualnih ložišta moguće je riješiti kroz utopljavanje objekata, zamjenu postojećih ložišta efikasnijima, te promjenom izvora grijanja, što podrazumijeva priključivanje na daljinske sisteme grijanja gdje je to moguće i ugradnju toplotnih pumpi. Pri tome jako je važno voditi računa da se za osobe i domaćinstva koja žive u uslovima energetskog siromaštva obezbijede finansijska sredstva za realizaciju ovih mjera. Za primjer, u Sjevernoj Makedoniji smanjen je PDV za grijanje; domaćinstva su se povezala na plinsko grijanje, zabranjena je prodaja uglja za grijanje i očistile su se deponije s ciljem smanjenja zagađenja zraka do kraja 2020. godine.

Saobraćaj je jedan od najvećih zagađivača. Uvođenjem kružnih tokova umjesto semafora ubrzava se protok saobraćaja i smanjuje emisija štetnih gasova za 7%. Provođenjem koncepta „Park and Ride“ uz istovremeno značajno poskupljenje parkiranja u centrima gradova ili potpunu zabranu saobraćaja određenim danima moguće je značajno doprinijeti smanjenju zagađenja. Izgradnjom i označavanjem biciklističkih staza, uvođenjem usluge rentiranja bicikala i subvencioniranjem kupovine bicikla moguće je značajno rasteretiti gradove od saobraćajnih gužvi, a time i zagađenja dok bi gradovi u kojima je ovaj problem posebno izražen mogli da uvedu i besplatan javni prevoz.

Forsiranje izgradnje autoputeva u zemlji u kojoj gotovo 50% stanovništva živi ispod ili na granici siromaštva i u kojoj prosječna starost voznog parka prelazi 15 godina je pogrešan koncept koji će vrlo brzo doći na naplatu svim građanima kada se budu morale vraćati milijarde kredita koje su za ove namjene podignute. Umjesto bacanja novca poreskih obveznika u ove investicije od kojih većina građana neće imati koristi pametnije je novac uložiti u modernizaciju i oživljavanje željezničkog saobraćaja, te uvođenje efikasnijeg i čišćeg gradskog i međugradskog prevoza čiji bi razvoj, pored uticaja na razvoj ekonomske aktivnosti, značajno uticao i na smanjenje zagađenja okoline.

Smanjenje zagađenja moguće je ostvariti i kroz forsiranje demokratizacije proizvodnje električne energije i to u prvom redu iz fotonaponskih panela na krovovima individualnih stambenih i privrednih objekata za vlastite potrebe i koncepta prosjumera. Na ovaj način privrednim subjektima i stanovništvu bi se omogućilo da proizvodi vlastitu čistu energiju za svoje potrebe i potrebe tržišta čime bi se smanjila potreba za proizvodnjom električne energije iz uglja i malih hidroelektrana koje u značajnoj mjeri devastiraju prirodnu okolinu. Zgrade, ulice i visine zgrada treba temeljno isplanirati i uzeti u obzir smjer prevladavajućeg vjetra. Na ovaj način može se smanjiti zagađenje zraka u urbanoj sredini. Pored  navedenog, jednu od osnovnih mjera za smanjenje zagađenja u urbanim sredinama predstavlja očuvanje postojećih zelenih površina, njihovo proširenje i sadnja što više zelenila, a naročito vrsta koje imaju fitoremedijacijska svojstva na svim raspoloživim lokacijama.

Jedan dio navedenih mjera zahtijeva značajna finansijska sredstva za šta na raspolaganju stoje fondovi za zeleni razvoj. Za neke mjere preusmjeravanje već postojećih sredstava u nove namjene je dovoljno. Također, postoji dobar dio mjera za koje nisu ni potrebna dodatna finansijska sredstva.

Uspjeh provođenja predloženih mjera u osnovi zavisi samo od spremnosti nosilaca odlučivanja da kreiraju konzistentne dugoročne politike i mjere koje vode održivom razvoju i spremnosti građana da se suoče sa problemom i aktivno učestvuju u njegovom rješavanju.

Vladini službenici, istraživači i radnici u sektorima na lokalnom i nacionalnom nivou prvenstveno bi trebali poštovati Zakon i podzakonske akte, te strogo provoditi Zakon o zaštiti okoliša. Vlada Kantona Sarajevo do sada nije poštivala zakon koji regulira oblast Zaštite na radu član 9 i 26, Poslodavac u obavezi, te svojim uposlenicima obezbijedila adekvatne mjere zaštite u slučajevima izlaganja po zdravlje opasnim materijama.

Usavršavanje mjerenja i kontinuirano informisanje javnosti o zagađenju. Kanton Sarajevo ima četiri stanice, s tim da je stanica Ilidža u kvaru. Prema federalnom pravilniku, trebale bi se mjeriti koncentracije SO2, NOx, CO, O3, PM10 i PM2.5, benzena, olova, arsena, kadmija, nikla ipolihromatskih aromatskih hidrokarbona (PAH-a) u zraku. U stvarnosti, PM2.5 čestice se ne mjere, te ti podaci dolaze iz ambasade SAD-a. Analiza SO2 trenutno radi samo na stanici Otoka, a nema mjerenja koncentracija CO, benzena, Pb, As, Cd, Ni, PAHa.

Preporuke građanima za ponašanje u alarmantnom stanju zagađenosti zraka kako bi zaštitili svoje zdravlje i doprinijeli smanjenju zagađenja:

  • Izbjegavanje boravka na otvorenom na mjestima povišenog zagađenja zraka ili zapušenim prostorijama koliko je moguće.
  • Dijetalne promjene, unos selena, ribljeg ulja, veća proporcija voća i povrća poznatog uzgoja, te ribe sigurnog porijekla, jer povisuju nivo aktioksidanasa u organizmu.
  • Sadnja zelenila. Uzgoj vrta je najlakši put prema stvaranju čišćeg zraka.
  • Uspostavljanje sistema redukcije, re-upotrebe i recikliranja (3R-a) u domaćinstvima (“reduce, reuse, recycle”) do one mjere do koje je to razumno moguće, jer za stvaranje novih proizvoda potrebno je više energije i prirodnih resursa, čime se povećava i aerozagađenje.
  • Više ljudi može dijeliti isti prevoz, npr. auto na putu za posao.
  • Odgovorno ponašanje prema odlaganju smeća.
  • Razvijanje svijesti o potrebi poboljšanja kvaliteta zraka, apeliranje na ljude na koje se može, a prijavljavnje onih na koje se ne može uticati.